Kategorija: Vijesti

Proteklih dana u Brotnju su održani tradicionalni Dani berbe grožđa „Brotnjo 2020“. Zbog zaštite zdravalja sudionika i posjetitelja, uzimajući u obzir važeće epidemiološke preporuke, Organizacijski odbor 65. Dana berbe grožđa odlučio se prilagoditi program novonastaloj situaciji. O netom završenoj manifestaciji razgovarali smo s Predragom Smoljanom, predsjednikom Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa.

Gospodine Smoljan, predsjednik ste Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa. Možete li nam za početak reći nešto više o tradiciji ove broćanske manifestacije?

Već 65 godina bez prekida održava se manifestacija Dani berbe grožđa u Brotnju, odnosno u općini Čitluk. To je dugo razdoblje i možemo se pohvaliti kako je ovo najstarija manifestacija koja se neprekidno održava u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Svake godine polovinom rujna u Brotnju vinogradari ubiru plodove cjelogodišnjeg napornog rada i spremaju slatke plodove grožđa u svoje podrume gdje će tijekom jeseni fermentirati u vrhunska vina. To je prilika da se uz težak i naporan rad ljudi druže, provesele i ponosno prezentiraju plodove svoga rada, a Brotnjaci to najbolje rade kroz ovu manifestaciju.

Uistinu riječ je o bogatoj tradiciji koju je bilo važno nastaviti. Koliko je novonastala situacija učinila izazovnijom organizaciju Dana berbe grožđa?

Ove godine berba grožđa se odvija u posebnim uvjetima i nezapamćenoj atmosferi neizvjesnosti i prijetnje, a sve kao posljedica globalne pandemije koja je zahvatila cijeli svijet i koja je napravila pomutnju u svim sferama života.

Već proljetos kad su trebale startati prve pripreme za ovogodišnju manifestaciju Organizacijski odbor Dana berbe grožđa se našao pred problemom hoće li i kako održati manifestaciju u ovim okolnostima.

Prevladalo je mišljenje kako ćemo ove jeseni bez obzira kakva bila situacija manifestaciju prilagoditi danim okolnostima i održati je, ma koliko to bilo skromno.

Prisjetili smo se godina Domovinskog rata kad se i u ta teška vremena manifestacija održavala bez prekida. Tada je naglašeno da će program biti organiziran na način da u prvom redu bude zaštićeno zdravlje sudionika i posjetitelja.

Ovogodišnja manifestacija je okončana. Možete li se osvrnuti na program?

Ovogodišnji program se odvijao od 18. do 20. rujna. Program je počeo u petak 18. rujna predstavljanjem 16. broja edukativno promotivnog časopisa Dana berbe grožđa, gdje je ujedno napravljen osvrt i analiza svih dosadašnjih izdanja ovog časopisa.

Sve se odvijalo na prostoru Hercegovačkog sela u Međugorju gdje su sudionici mogli vidjeti fascinantne prizore hercegovačkog sela i čuti posebnu etnografsku priču koju stvara obitelj Nikice Vasilja. Ovo je bila svojevrsna zahvala svim autorima tekstova i fotografija koji su posljednjih 16 godina bez ikakve naknade ustupili svoje radove za ovaj časopis.

Sportski dio programa upotpunio je Atletski klub Brotnjo koji je organizirao 15. Međunarodni atletski miting Memorijal Bože Gagro, koji se također tradicionalno organizira u sklopu manifestacije Dani berbe grožđa. Miting je održan u subotu u poslijepodnevnim satima na stadionu Bare u Čitluku.

Istoga dana u večernjim satima u Podrumima Andrija na Paoči upriličeno je, u suradnji sa Agronomskim i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Federalnim agromediteranskim zavodom u Mostaru, znanstveno-stručno predavanje na kojima su obrađene dvije teme:
– prof.dr.sc Ivan Ostojić govorio o fitoplazmi zlatno žutilo loze – velika prijetnja Hercegovačkim vinogradima;
– prof.dr.sc. Marko Ivanković govorio je o utjecaju Covid-19 na vinarstvo u EU i u BiH.

Nakon održanih predavanja upriličeno je predstavljanje knjige „Vinske priče Bosna i Hercegovina“ autora Željka Garmaza.

Posljednjeg dana manifestacije, u nedjelju 20.rujna Biciklistički klub Brotnjo priredio je užitak vožnje biciklima kroz broćanske vinograde na relaciji Čitluk – Čerin – Bakri – Čitluk.

Berba je u tijeku, kakva je ovogodišnja vinogradarska godina?

Ove godine vinogradari berbu obavljaju u posebno teškim okolnostima.
Zbog svima poznatih razloga trpi cijelo gospodarstvo, a što se Brotnja tiče turizam i poljoprivreda, odnosno vinogradarstvo i vinarstvo su na najvećem udaru i doživljavaju neprocjenjive štete.

Prodaja vina je skoro potpuno obustavljena i podrumi su puni prošlogodišnjih zaliha vina. Vinogradari mogu biti zadovoljni sa količinom i kvalitetom ovogodišnjeg uroda grožđa i potpuno smo sigurni da se neće predati i posustati, nego će berbu obaviti stručno po svim pravilima i tako proizvesti nadaleko čuvenu vrhunsku žilavku i blatinu.

Ovdje se možemo sjetiti da je vinogradarsko-vinarsku proizvodnju u prošlom 20-tom stoljeću zadesilo nekoliko velikih nedaća kao što su peronospora (plamenjača) koja je poharala hercegovačke vinograde. Zatim se pojavila filoksera koja je zaprijetila potpunim uništenjem vinograda, a moramo spomenuti još kao nedaće Prvi i Drugi svjetski rat, te Domovinski rat. Svaki put su vinogradari i vinari bili dovedeni do ruba i činilo se da je na pomolu potpuno uništenje proizvodnje grožđa i vina. Ali nepobitna je činjenica da je, poslije svake od ovih nedaća, uslijedio brzi oporavak i nezaustavljivi zamah proizvodnje, i to svaki put s primjenom novih – boljih tehnologija, boljom organizacijom, i naravno, uvijek boljom kvalitetom vina!

Što možemo očekivati od sljedećih Dana berbe grožđa?

Nadamo se da će sljedeći Dani berbe grožđa biti obilježen u potpuno drugačijim prilikama, da će ove nedaće biti iza nas. Naši vinogradari i vinari će preživjeti ovu nepogodu, a mi ćemo se vratiti tradicionalnom obilježavanju nama Brotnjacima najdraže manifestacije – Dana berbe grožđa.

Tradicionalna turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija, 65. Dani berbe grožđa „Brotnjo 2020“  završili su jučer biciklističkom turom „Biciklom kroz broćanske vinograde“ koju su organizirali Općina Čitluk i Biciklistički klub Brotnjo.

U vožnji biciklom kroz broćanske vinograde uz članove BK Brotnjo sudjelovali su članovi Biciklističkog kluba Ljubuški, ostalih klubova te rekreativci. Biciklistička tura bila je podijeljena u dva dijela, turu dugu 16 km i turu dugu 25 km a u obje ture sudionici su, bilo da je riječ o djeci i početnicima ili članovima biciklističkih klubova, na biciklima prošli kroz dio broćanskih vinograda smještenih uz put kroz polje od Čerina do Čitluka.

Mali predah od bicikliranja sudionici vožnje kroz broćanske vinograde imali su kod stećaka na lokalitetu Visočica – Bakri, gdje su ih s osvježenjem dočekale članice i član HKUD Brotnjo te Borislav Šimović, član Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa.

Prigodno druženje biciklisti su imali i na kraju ture, gdje ih je dočekao Predrag Smoljan, predsjednik Organizacijskog odbora i zahvalio im što su svojim sudjelovanjem obogatili ovogodišnje Dane berbe grožđa.

Bili su to Dani berbe grožđa održani u posebnim uvjetima, zbog čega je i program najstarije manifestacije ove vrste u BiH ali i šire, morao biti prilagođen.

Dani berbe grožđa „Brotnjo-2020“, 65. turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija, nastavljeni su sinoć u Podrumima Andrija stručnim predavanjima i predstavljanjem knjige „Vinske priče – Bosna i Hercegovina“, autora Željka Garmaza.

Organizacijski odbor 65. Dana berbe grožđa ovaj je program organizirao u suradnji sa Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i Federalni m agro-mediteranskim zavodom Mostar, što je suradnja koja daje uspješne rezultate već dugi niz godina.

Uspješnu suradnju u organizaciji stručnih predavanja za vinogradare i vinare u svom uvodnom obraćanju istaknuo je Predrag Smoljan, predsjednik Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa, koji je uz pozdravne riječi upućene svim nazočnima također kazao nekoliko riječi o organizaciji manifestacije u do sada nezapamćenim uvjetima, koji su se odrazili na sve sfere života.

Nakon uvodnog obraćanja, prof. dr. sc. Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno- tehnološkog fakulteta, održao je predavanje na temu: „Fitoplazma, zlatno žutilo vinove loze – velika prijetnja hercegovačkim vinogradarima“, tijekom kojega je upozorio na simptome zaraze fitoplazmom, načine širenja zaraze, trenutno stanje u BiH i mjere koje bi se trebale provesti na području Hercegovine kako zlatna žutica, kao vrlo ozbiljna bolest vinove loze, ne bi uzrokovala znatne gubitke u vinogradarsko-vinarskom sektoru.

Velike gubitke u vinogradarsko-vinarskom sektoru prouzrokovala je pandemija koronavirusa. O utjecaju Covid-a 19 na vinarstvo EU i BiH predavanje je održao prof dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agro-mediteranskog zavoda Mostar, nakon čijeg predavanja je predstavljana knjiga Vinske priče – Bosna i Hercegovina“.

Autor sinoć predstavljene knjige u Podrumima Andrija je Željko Garmaz, novinar koji se nakon klasičnog novinarskog posla upustio u pisanje blogova i knjiga, ali i humanitarni rad. Svoju osmu knjigu posvetio je vinarima s područja cijele BiH, no među 36 vinskih portreta najviše je vinara iz Hercegovine a razumljivo je da su značajno mjesto zauzeli i vinari iz Brotnja kao srca vinogradarske i vinarske proizvodnje u BiH.

Predstavljajući svoju knjigu Garmaz je kazao kako je čitateljima želio predočiti životne priče vinara, opisati uvijete u kojima rade a kroz vinske priče, napisane na anegdotalan način, također je želio pokazati priču o kraju iz kojega vinari dolaze.

Autor knjige u svojim opisima izostavlja organoleptičke opise vina, umjesto kojih u vinskim pričama donosi predstavljanje životne priče vinara jer je uvjeren da će na taj način najbolje predstaviti vinare te da je karakter vinara preslikan u njegovo vino.

– Bezbroj zanimljivih priča. Ono što je zanimljivo, nigdje više priča na tako malom prostoru kao ovdje. To je ono na što možete biti jako ponosni, zaključio je Garmaz na predstavljanju knjige koja na 440 stranica donosi 36 portreta vinara iz BiH.

Atletičarke i atletičari iz BiH, Hrvatske i Crne Gore nastupili su na 15. Međunarodnom atletskom Memorijalu Bože Gagro koji je, u sklopu program 65. Dana berbe grožđa, jučer održan u Čitluku. Atletski memorijal okupio je približno 400 natjecatelja, uglavnom u mlađim kategorijama, koji su se natjecali u 41 atletskoj disciplini.

Sudionici atletskog memorijala predstavljali su 24 kluba, a zanimljivo je da je u sklopu Memorijala održano i Državno prvenstvo BiH za cicibane i cicibanke (natjecatelji rođeni 2009. i 2010. godine).

Međunarodni atletski Memorijal Bože Gagro otvorila je Đurđica Šišul, povjerenica Atletskog saveza BiH. Gospođa Šišul uputila je poticajne riječi natjecateljima prije njihovih nastupa, nakon čega je održana minuta šutnje u znak sjećanja na pokojne Božu Gagru i Marina Barbarića.

Atletski klub Brotnjo cijeli Memorijal organizira u spomen na Božu Gagru, no u čast pokojnog Gagre posebno se organizira natjecanje u memorijalnim skakačkim disciplinama. Ovogodišnji pobjednici u memorijalnoj disciplini – skok u dalj za seniore i seniorke su Josipa Dragićević i Luka Ćurković, oboje iz AK Brotnja.

Pobjednici po kategorijama:

– Limači i Limačice 2013. i mlađi
60m – Lana Kandić – Leotar Trebinje
60m – Amir Sinanović – Vogošća

– Limači i Limačice 2012. god.
60m – Dunja Banđur – Leotar Trebinje
60m – Marko Primorac – Ljubuški

– Limači i Limačice 2011. god.
60m – Srna Danojlić – Leotar Trebinje
60m – Almir Osmanović – Vogošća

– Cicibani i Cicibanke 2009. i 2010.
60m – Marija Obradović – Zrinjski Mostar
60m – Nedžib Šehić – Vogošća
200m – Marija Nožica – Trebinje
200m – Nedžib Šehić – Vogošća
600m – Jovana Radulović – Prnjavor
600m – Harun Husidić – Krajišnik, Velika Kladuša
4x100m Cicibanke – Zrinjski – Mostar
4x100m Cicibani – Vogošća
Dalj – Anja Boljat – Rogatica
Dalj –Filip Radulović – Prnjavor
Vis – Anja Boljat – Rogatica
Vis – Amar Bošnjak – Vodopad, Jajce
Kugla – Kanita Brka – Zenica
Kugla – Davud Alić – Zenica
Vortex – Anja Stević – Cross, Brško
Vortex – Amar Bošnjak – Vodopad, Jajce

– Pioniri i Pionirke 2007. i 2008.
60m – Ema Islamović – Novi Grad, Sarajevo
60m – Arijan Kolos – Novi Grad, Sarajevo
Dalj – Emina Omanović – Ilijaš
Dalj – Erik Antolović – Dubrovnik
Kugla – Tamara Tošić – Glasinac, Sokolac
Kugla – Irinej Nikolić – Rogatica
4x100m Pionirke – Novi Grad, Sarajevo
4x100m Pioniri – Brotnjo, Čitluk

– Dječaci i Djevojčice 2005. i 2006.
60m – Anna Ćurković – Brotnjo, Čitluk
60m – Emrah Hodžić – Novi Grad, Sarajevo
600m – Zerina Sivac – Zenica
1000m – Luka Kezunović – Glasinac, Sokolac
4x100m Pionirke – Brotnjo, Čitluk
4x100m Pionirke – Dubrovnik, Čitluk
Koplje – Katarina Filipović – Trebinje

– Seniori i Seniorke 1999. i stariji
Troskok – Ana Dorotea Markić – Zrinjski, Mostar
Troskok – Filip Kozina – Brotnjo, Čitluk
Dalj – Josipa Dragićević – Brotnjo
Dalj – Luka Ćurković – Brotnjo

Časopis Dana berbe grožđa, odnosno sva dosadašnja a na poseban način najnovije – šesnaesto izdanje godišnje edukativno – promotivne publikacije, sinoć su imali promociju u fascinantnom Hercegovačkom selu. Hercegovačko selo zanimljiva je etnografska priča koju obitelj Vasilj gradi već godinama, a o početku gradnje, planovima za dovršetak i konačno stavljanje u funkciju okupljenima je govorio Nikica Vasilj.

Nikica je članovima Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa, autorima članaka, tekstova, priča i fotografija objavljenih u časopisu te njihovim gostima pobliže predstavio svoju ideju za građenje autohtonog hercegovačkog sela, a posebno je istaknuo da će kompleks uz mnoštvo različitih sadržaja imati i tri zavjetna. Riječ je o crkvi posvećenoj sv. Franji i franjevcima, Gospinom kipu koji je posvećen svim onima koji su odlazili u ratove, borili se i u ratnim vihorima dali zavjet koji nažalost nikad nisu ispunili zbog pogibije, dok je treći zavjetni sadržaj, koji za razliku od prva dva još nije izgrađen, kip posvećen hercegovačkoj ženi. Kako je gospodin Vasilj objasnio bit će to kip podignut u čast majki, baka i teta koje su u teškim vremenima odgajale djecu i usađivale im prave vrijednosti.

Kako bi svi okupljeni dobili što bolji uvid u mnoštvo sadržaja, Nikičin sin Anđelo goste obitelj Vasilj odveo je u promotivno razgledavane tijekom kojega su posjetitelji zavirili u stojnu kuću, ali i sve ostale objekte koji su poput škrinja s blagom. Bilo da je riječ o replici stare hercegovačke kuće, kovačnici, replici stare školske učionice, prostorijama za tradicionalnu obradu grožđa i maslina, čiji trsovi i stabla okružuju selo, budućoj knjižnici, vinskom podrumu ili bilo kojem drugom objektu u koji zavirite, u svima će vas dočekati mnoštvo izvornih predmeta i još više zanimljivih priča, zbog kojih ovo mjesto uistinu vrijedi posjetiti.

Idilično Hercegovačko selo zasigurno će bit inspiracija nekom od autora koji su svoje radove objavljivali u časopisu Dana berbe grožđa, a o čemu su sve pisali u proteklih šesnaest godina pobliže je predstavljeno na promociji publikacije koja je održana nakon razgledavanja.

– Veliko hvala, u moje ime i u ime Organizacijskog odbora DBG, svima vama jer nije mala stvar ako kažemo da u 15, odnosno sa najnovijim brojem 16 izdanja, nijedan autor članka, teksta i priče objavljenih u ovome časopisu, također ni autor prekrasnih fotografija koje su objavljivane, nije naplatio ni jednu jedinu marku honorara. Osjećajte se ponosnima i zaslužnima za ovaj časopis. Možete biti ponosni na ovo što ste uradili. S tim ste dokazali da volite ovaj kraj, tradiciju i ljude koji ovdje žive te da cijenite rad ljudi koji na ovako škrtim prostorima opstaju i preživljavaju sve nedaće – kazao je Predrag Smoljan, predsjednik Organizacijskog odbora Dana berbe grožđa.

U nastavku svog govora Smoljan se osvrnuo na posebne uvijete u kojima je nastao najnoviji časopis i u kojima se održavaju 65. Dani berbe grožđa te se, ističući nadu da će vinogradari i vinari, kao i svi ostali, nakon završetka pandemije smoći snagu za novi zamah, zahvalio obitelji Vasilj na domaćinstvu i predstavio Krešimira Milićevića, glavnog urednika časopisa.

– Poštovani autori članaka, bez vas ne bi bilo ove večeri, ne bi bilo ovoga 16. izdanja časopisa Dana berbe grožđa. Vi ste ti koji su najzaslužniji da već 16 godina imamo vrijednu publikaciju čija je intencija promovirati naše vrijednosti i educirati lokalno i regionalno stanovništvo po pitanju poljoprivrede i drugih područja. Svoje ste znanje poklonili besplatno svome kraju i svojim ljudima i zbog toga vam se u svoje i u ime Organizacijskog odbora DBG svima pojedinačno zahvaljujem – kazao je Krešimir Milićević i dodao kako su on i urednik Marin Sivrić imali zadovoljstvo uređivati publikaciju čiju su vrijednost prepoznali načelnik općine Čitluk i više razine vlasti, ali i poslovno okruženje koje je u časopisu rado zakupljivalo marketinški prostor.

Inače, prva brošura posvećena Danima berbe grožđa tiskana je 2005. godine, 2014. brošura je prerasla u časopis koji ima svoj broj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici BiH te redovito izlazi uz najdugovječniju manifestaciju ove vrste u BiH, ali i šire. Uz ove podatke glavni urednik istaknuo je kako je gospodin Franjo Sušac prvi unio fotografiju kao medij u promociju Dana berbe grožđa i da je gospodin Ivica Selak grafički oblikovao petnaest izdanja časopisa.

– Ovogodišnje izdanje je izašlo u do sada neviđenom životnom i gospodarskom ambijentu. Putnik je zaustavljen a samim time i turizam koji je za nas vrlo važan. U tom pogledu sadržaj ovogodišnjeg izdanja je tematski prilagođen. Nadam se da smo tematski časopis ipak učinili zanimljivim i vrijednim za čitanje te da je grafički lijepo uređen… Zbog epidemiološke situacije u kojoj se nalazimo, s potpunim pravom su svi autori nastojali svojim člancima dati dozu optimizma ljudima koji budu čitali časopis – zaključio je Milićević.

Turistički forum „Upravljanje turizmom“ održan je jučer u Hotelu Brotnjo. Sajam je bio doprinos Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru turističko-kulturno-gospodarstvenoj manifestaciji Dani berbe grožđa, u sklopu čijeg programa je i održan, a predavači na drugom turističkom forumu ove tradicionalne rujanske manifestacije koja slavi mukotrpan rad vinogradara i vinara bili su: dr. sc. Ivan Madžar i doc. dr. sc. Marija Valčić.

Dr. sc. Ivan Madžar, profesor sa Fakulteta prirodoslovnih-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, u svom je izlaganju nazočnima predočio zanimljive podatke o novim oblicima smještaja u turizmu.

– U sklopu drugog turističkog foruma na manifestaciji „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2019.“ jedna od tema je bila i novi smještajni oblici u turizmu. Hercegovina je u trokutu jakih turističkih destinacija Međugorje – Dubrovnik – Split i ima vrlo veliki potencijal. Također, razgovarali smo o mogućnost formiranja novih oblika smještaja sukladno novim trendovima sve veće potražnje u novim smještajnim i drugim elementima koje traži suvremeni turist. Hercegovina je još uvijek van velikih obitelji kada je riječ o turoperatorima, ali u skoro vrijeme će se i to promijeniti i moramo biti spremni prihvatiti nove zahtjeve turističkog tržišta koji se svakodnevno stavljaju pred prostor Hercegovine – kazao je u izjavi za novinare prof. Madžar.

Uz prof. Madžara veliki doprinos foruma dala je i doc. dr. sc. Marija Valčić, autorica knjige „Turizam i kultura“, knjige „Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu“ i mnogih znanstvenih i stručnih radova. Njezini istraživački interesi, vezani uz područje strateškog menadžmenta i marketinga sa specijalizacijom u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, uključujući industriju turizma, kulturu, baštinu, kulturni turizam i ekonomsku valorizaciju baštine, te je stoga gospođa Valčić za temu svog izlaganja jučer imala razvojne strategije u području turizma.

– Pojam strategije je zapravo poznat većini stručnjaka koji se bave ili su iz područja ekonomije i turizma. To nije nešto novo. Pokušala sam prikazati razvojne momente u strategijama i zapravo ona mjesta na kojima se spotičemo kada radimo određene strategije. Turizam je specifičan, naravno. Tvrdim i dalje da osim raznih oblika turizma prevladava razmišljanje da je turizam jedino i jedinstveni kulturni turizam te da drugog turizma zapravo i nema. Objasnila sam u najširoj definiciji što je kultura, a dosadašnjim radom na strategijama i sa svim mogućnostima sa kojima se razvijam i napredujem u izradi strategija mogu kazati da smo došli do trenutka kada, zbog globalizacije i zbog toga što ICT sektor se sve više razvija i nameće u sva područja, pa tako i u područje turizma, moramo nužno razmisliti i uključiti ideju stvaranja pametne destinacije. Danas se pojavljuju turisti koje nazivamo pametnim turistima. Pametan turist koji želi boraviti u pametnoj destinaciji ima apsolutno neke druge potrebe nego što je to do jučer trebao turizam – izjavila je doc. dr. sc. Marija Valčić.

Nakon što su predavači održali predavanja i odgovorili na pitanja nazočnih, Predrag Smoljan, predsjednik OO 64. Dana berbe grožđa, zahvalio je predavačima i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti te uručio prigodne zahvalnice pripremljene za ovu prigodu.

Na Broćanskom trgu sinoć su završeni 64. Dani berbe grožđa. Ova tradicionalna turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija ove je godine imala petodnevni program, a na završnoj večeri upriličeno je druženje posjetitelja i vrhunskih hercegovačkih vinara, smotra folklora, koncert Grupe Magazin, ali i sama svečanost otvaranja manifestacije.

Otvaranju manifestacije prethodio je svečani mimohod sudionika manifestacije od Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića do Broćanskog trga, gdje su uz veliku pozornicu bili smješteni štandovi broćanskih vinara i njihovih kolega, kao i štandovi na kojima je Udruga Susret iz Čitluka pripremala hranu za sve posjetitelje.

Broćansko vinogorje je srce vinogradarstva u BiH

Pozdravivši sve nazočne, a na poseban način glavnog pokrovitelja 64. Dana berbe grožđa dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, i predstavnike vlasti sa svih razina, načelnik općine Čitluk Marin Radišić podsjetio je na program koji je prethodio završnoj svečanosti.

– Broćansko vinogorje je srce vinogradarske proizvodnje u BiH, u našoj općini je 800 ha pod vinogradima. Poslije prošlogodišnje rekordne berbe u broćanskim vinogradima ove godine će biti manji urod, ali ne treba sumnjati da će se na stolovima naći vrhunska vina žilavka i blatina – kazao je nakon podsjećanja na program 64. Dana berbe grožđa načelnik općine Čitluk Marin Radišić.

U svom govoru načelnik Radišić dotaknuo se i gospodarskog razvoja i infrastrukturnih projekata, te je kazao:

– Ovogodišnja 64. turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija „Dani berbe grožđa – Brotnjo 2019.“ održava se pod generalnim pokroviteljstvom našeg predsjednika dr. Dragana Čovića, na čemu mu se iskreno zahvaljujem. Isto tako, ovom prigodom zahvaljujem mu se na potpori koju daje svim projektima koji se rade u našoj općini. Zahvaljujem se ostalim našim predstavnicima u višim razinama vlasti, od državne, federalne do županijske razine i čvrsto vjerujem da će se ta suradnja nastaviti i ubuduće. Najznačajniji projekt za našu općinu i naše okruženje koji se trenutno izvodi svakako je rekonstrukcija ceste Tromeđa-Zvirovići dužine 5,8 kilometara i vrijednosti preko 5 milijuna maraka. Završetkom tog projekta bit će kvalitetno riješen prilaz na autocestu iz pravca naše općine.

Na tradicionalnu rujansku manifestaciju u Čitluk brojni dolaze dugi niz godina, no svake godine manifestaciju posjećuju i nove osobe koje uživaju u tradicionalnoj broćanskoj gostoljubivosti.

– Iskreno se radujem što sam se ovim dana susreo s brojnim od vas koji iz godine u godinu dolazite svojom nazočnošću uveličati Dane berbe grožđa. Također, raduje me da smo u prilici u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija ove godine ugostiti i one koji nam dolaze po prvi put. Drago mi je da su i ove godine naši gosti veleposlanici brojnih zemalja, koji su sudjelovali u berbi grožđa i vjerujem da će ponijeti lijepe uspomene iz našeg Brotnja. Danas je po prvi puta u svečanom mimohodu sudjelovao Papinski nuncij. Dani berbe grožđa, kao prekrasna rujanska manifestacija, zasigurno proširuju i obogaćuju našu turističku ponudu – zaključio je načelnik Radišić.

Čast da otvori ovogodišnju manifestaciju pripala je dr. Nevenku Hercegu, predsjednik Vlade HNŽ, koji je također pozdravio sve nazočne i čestitao broćanskim vinarima.

– Naši pradjedovi i naši djedovi su živjeli za vinovu lozu i za vino. I mi koji baštinimo tu tradiciju i to znanje imamo obvezu tu tradiciju i to znanje prenijeti našoj djeci i pokoljenjima koja dolaze iza nas. I ovaj susret, ovi 64. Dani berbe su dokaz da nastavljamo tu tradiciju. I upravo s tim znanjem naslijeđenim od naših predaka te evidentnom primjenom suvremene tehnologije u proizvodnji i grožđa, a osobito u tehnologiji vina, mi smo se danas vrhunskom kvalitetom nametnuli na zahtjevnom i domaćem i međunarodnom tržištu vina – kazao je predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg.

Dodavši kako su Dani berbe grožđa manifestacija kojom se svi možemo ponositi, dr. Herceg je obećao da će Vlada HNŽ nastaviti podupirati ovu i slične manifestacije.

– Želim reći da ovih dana vi Brotnjaci, vinogradari i vinari zajedno sa svojim gostima, nakon dugog i mukotrpnog rada, imate pravo uživati u plodovima svog rada i naše lijepe Hercegovine i ovoga žarkog sunca koje nas grije veći dio godine – poručio je dr. Herceg i 64. Dane berbe grožđa proglasio otvorenim.

U programu Dana berbe grožđa sudjelovali su brojni diplomati i apostolski nuncij u BiH

Nakon otvaranja uslijedila je zajednička zdravica predstavnika vinara koji su izložili svoje vino, načelnika općine Čitluk Marina Radišića, predsjednika Općinskog vijeća Čitluk Predraga Smoljana, predsjednika Vlade HNŽ dr. Nevenka Hercega, apostolskog nuncija u BiH Luigia Pezzuta i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragana Čovića.

Zajedničkom zdravicom spomenuti su označili i početak kulturno zabavnog programa u kojem su nastupili: Puhački orkestra HKUD „Seljačka Sloga“, članice i članovi „HKUD Brotnjo“, muška klapa Herceg, Broćanski bećari, članice i članovi KUD „Ivan Kapistran Adamović“ iz Čepina, HKUD-a Stolac, HKUD „Šurmanci“, HKUD „Sv. Ante – Cim“, HKUD „Sv. Marko – Vionca“, Drim tim babe i Neretvanski bećari, kao i ženska vokalna skupina HKUD Didak, muška klapa „Concordia“, ženska klapa „Mir“, solistice Monija Jarak Mikulić i Darija Ramljak, koji su nastupili uz pratnju Tamburaškog orkestra „Misericordia“ iz Šurmanaca.

Zabavni dio večeri završen je koncertom splitske Grupe Magazin.

64. Dani berbe grožđa imali su i humanitarni karakter

Tijekom cijele večeri posjetitelji manifestacije mogli su kušati vino iz čaša sa logom manifestacije i uživati u hrani koju su pripremili članovi Udruge Susret. Dio prihoda od prodaje čaša namijenjen je za Udrugu Marijine ruke iz Međugorja, dok će prihod od prodaje hrane biti iskorišten za potrebe čitlučke Udruge roditelja i prijatelja djece s posebnim potrebama Susret, što je 64. Danima berbe grožđa uz već tradicionalna turistička, kulturna, gospodarska, znanstvena i sportska obilježja dalo i lijepu humanitarnu notu.

U organizaciji Općine Čitluk, jučer je u Herceg etno selu Međugorje prije svečanosti obilježavanja tradicionalne turističko-kulturne i gospodarstvene manifestacije “Dani berbe grožđa – Brotnjo 2019., održano druženje članova diplomatskog zbora s dužnosnicima Bosne i Hercegovine.

Sada već tradicionalno druženje organizira se kako bi se predstavnici stranih država bolje upoznali sa svim potencijalima i vrijednostima te turističkom i gospodarskom ponudom u Brotnju i Hercegovini.

Druženju su, pored predstavnika diplomatskog zbora nazočili i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti svih razina u BiH. Izaslanstvo je predvodio dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

Na samom početku uz zdravicu dobrodošlice, nazočnima se obratio Josip Brkić, zamjenik ministara vanjskih poslova. Brkić se zahvalio svima na dolasku te je naglasio kako je zanimljivost ove manifestacije, zapravo prisjećanje na tradicionalan način branja grožđa, onako kako su to radili naši stari, prilikom berbe i proizvodnje vina.

Predsjednik Čović je svima poželio dobrodošlicu, na nazočnosti u manifestaciji, Dani berbe grožđa, ili ono što mi zovemo trganje u Hercegovini.

– Na ovaj način prezentiramo svima naše običaje i kulturu, te na poseban način njegujemo jednu od najstarijih tradicija – tradiciju trganja grožđa. Nadam se da će dužnosnici diplomatskog zbora uživati s nama u svim ovim aktivnostima, koje je organizirao naš načelnik uz Dane berbe grožđa. Ja želim da se lijepo osjećate u ovoj manifestaciji koja je do kraja uistinu prije svega društvena, osobito za naš narod u ovoj županiji, kulturna, a naravno i gospodarska. Ona je nekada značila puno za sve nas u Hercegovini a danas pokušavamo prenijeti na vas atmosferu koja se nekada osjećala u Hercegovini u vrijeme berbe grožđa – poručio je predsjednik Čović.

Nakon ljeta, jesen je u Brotnju najživlje i najvažnije godišnje doba, vinari imaju pune ruke posla. Počinje berba tijekom koje treba dati sve od sebe da bi se poslije uživalo u što boljem vinu. U ovome kraju tim su se radovima vjekovima veselili lokalni težaci.

Nakon berbe grožđa u vinogradu Herceg etno sela Međugorje, nazočni su se uputili prema hotelu Brotnjo, gdje su uživali u tradicionalnim jelima i kušali domaća vina.

U čitlučkoj Galeriji fra Didaka Buntića sinoć je predstavljen zbornik pod nazivom “Verba volant – scripta manent” i otvorena izložba grafika pod nazivom „Hercegovina“. Cijeli ovaj program održan je u okviru 64. Dana berbe grožđa, a u predstavljanju zbornika posvećenog akademiku Stjepanu Krasiću i otvaranju izložbe akademskog grafičara Marka Šaravanje, uz spomenute, sudjelovali su: prof. Andrija Stojić, doktori znanosti Vinicije B. Lupis i Branko Matulić, te akademska umjetnica Ana Šimić, koja je inače i predsjednica Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH.

Okupljene u galeriji na početku sinoćnjeg programa pozdravio je Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koji je rekao nekoliko riječi o turističko-kulturno-gospodarstvenoj manifestaciji Dani berbe grožđa, predstavio akademika Krasića i umjetnika Šaravanju, te se zahvalio predstavljačima na velikom trudu.

– Sijući Božju riječ, akademik o. Stjepan Krasić 6. listopada 2018. godine proslavio je 80. rođendan a bio je uspješan jer je radio za Onoga kojega voli, a volio je ono što radi. Cijeli život je radio i za sobom ostavljao tragove u mnogim područjima duhovnog i svjetovnog života ne samo Hercegovine i Hrvatske , već i daleko šire. Sve svoje umne i fizičke sposobnosti ugradio je u blagostanje i napredak puka, hrvatskog naroda… cijenjen i poštovan daleko izvan njezinih granica te s pravom zauzima mjesto na jednoj od najčasnijih stranica novije hrvatske povijesti – kazao je Stojić započinjući predstavljanje zbornika.

Nakon njegovog obraćanja zbornik izdan povodom 80. Krasićevog rođendana su pobliže predstavili Vinicije B. Lupis i Branko Matulić.

– Zbornik je posvećen akademiku Stjepanu Krasiću, ključnoj osobi hrvatske suvremene znanosti i povijesti, koji je bitan za pet ključnih novih činjenica hrvatske povijesti i povijesti jezika. Zbornik sadrži 1016 stranica, 27 radova uglednih hrvatskih i stranih znanstvenika. Prije svega, u Dnevniku akademika Rudolfa progovoreno je o Krasićevoj diplomatskoj borbi za Hrvatsku 90-tih godina, svoj doprinos u Krasićevu čast dala su i dvojica nadbiskupa, kao što su to učinili i brojni akademici iz Hrvatske s područja arheologije, povijesti, povijesti jezika, povijesti glazbe i diplomatike – rekao je uredni zbornika dr. Vincije B. Lupis.

Biranim riječima o zborniku i radu akademika o. Stjepana Krasića također je govorio i Branko Matulić, koji je naglasio:

Riječ je o znanstvenom doprinosu akademika patera Krasića, dominikanca i uglednog znanstvenika, povjesničara koji je praktično svojim znanstvenim radom preokrenuo mnoge povijesne fakte koji su uvriježeni u hrvatskoj historiografiji. Radi se istraživanju povijesti normiranja hrvatskog jezika kojim je on dokazao da je normiranje hrvatskog jezika započelo već u 17. stoljeću, a ne kako se dosad mislilo. Dakle, jedno od njegovih krucijalnih djela u ranijoj antičkoj povijesti, a to da je dokazao neautentičnost dokumenta Milanskog edikta po kojem je car Konstantin podijelio slobodu kršćanima, pater Krasić je dokazao da taj dokument nije ni postojao i da se takva stvar dogodila čak 311. godine… Istražio je i niz drugih stvari kao što su povijest dubrovačkih dominikanaca, diplomata, povijest Dubrovačke Republike, istraživanje vatikanskih arhiva koji su važni za razumijevanje hrvatske kulturne povijesti općenito.

Akademik o. Stjepan Krasić zahvalio je svojim predstavljačima na biranim riječima i nazočnim na dolasku te objasnio da je rad znanstvenika jedan od najtežih jer znanstvenik može godinama istraživati i tragati za dokumentima koje na kraju ne uspije pronaći jer je dokumente, posebice kada je riječ o dokumentima iz starije povijesti, teško pronaći.

– Imao sam sreću da sam pronalazio neke stvari za koje drugi nisu znali, ali isto tako mnogo puta nisam našao ono što sam tražio. To je tako kada se odlučite za jednu avanturu kao što je da tražite a da niste sigurni nikada da ćete naći ono što tražite. Ljudi vas procjenjuju isključivo po učinku. Po učinku, a na koliko ste vremena potrošili zato, nego što si pronašao i učinio – kazao je akademik Krasić govoreći kako je teško doći do novih otkrića.

Ipak, kroz svoj rad Krasić je mnogo puta uspio doći upravo do takvih otkrića pa ga mnogi ocjenjuju kao znanstvenika koji svojim otkrićima mijenja povijest.

– U povijesti nema proizvoljnih tvrdnji, ili ih ne bi smjelo biti. U filozofiji i teologiji, pa i u nekim drugim disciplinama, vi možete ne jednu nego stotinu knjiga napisati, ne treba vam nijedan novi dokument. Dovoljno je da imate maštu, sposobnost i slično, no u povijesti ne možete nijednu rečenicu napisati a da niste našli dokument. Naći dokument, posebno iz starije povijesti, je mnogo puta pothvat koji graniči s ludošću onoga tko se na to odluči. Mene je sreća poslužila da sam pronašao mnoge stvari za koje nisam uopće znao, niti pretpostavljao da uopće postoje, niti ja niti drugi. Svaka moja tvrdnja je potkrijepljena dokumentom, citiranim dokumentom, ali još ima ljudi u hrvatskoj kulturi koji o tome šute. Sve što sam napisao napisao sam isključivo na temelju sigurnih, provjerenih i provjerljivih dokumenata – naglasio je Krasić.

Akademik Krasić do sada je objavio 25 različitih knjiga i oko 300 znanstvenih rasprava i članaka tiskanih na različitim jezicima. Uz zbornik posvećen njegovom radu sinoć je u galeriji fra Didaka Buntića otvorena i izložba akademskog grafičara Marka Šaravanje.

O izloženim radovima govorila je akademska umjetnica Ana Šimić, predsjednica Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH koja je naglasila kako je riječ o Šaravanjinoj 31. samostalnoj izložbi.

– Velika je čast iz zadovoljstvo biti u društvu ovako obrazovanih, talentiranih i sposobnih ljudi. Moje veliko hvala ide Matici hrvatskoj, Andriji Stojiću i ljudima koji su iza svega ovoga i koji su mi omogućili da se predstavim u svjetlu kakvom zaslužujem. Ovo je moja 31. samostalna izložba i nadam se da će vam se svidjeti. Također, moja zahvala ide Ani Šimić, predsjednici DHLU, koja je napisala predgovor za katalog i koja je otvorila izložbu. Na kraju veliko hvala i mome ocu koji je iza ove izložbe i iza mene svih ovih godina, 15 godina izlaganja i njegove podrške – kazao je Marko Šaravanja, akademski grafičar koji živi i radi u Sarajevu, Dobrom Selu i Dubrovniku.

Sinoćnji program glazbeno je obogatio Marko Sušc, učenik OGŠ Brotnjo, a budući da je program održan u okviru 64. Dana berbe grožđa, načelnik općine Čitluk Marin Radišić predstavljačima je uručio prigodne zahvalnice.